26. 11. 2015.

FIZIČKI I DUHOVNI ČOVEK - III DEO

MORIS NIKOL - META

FIZIČKI I DUHOVNI ČOVEK
TREĆI DEO

VERA

Reč prevedena kao vera (pistisπίστις) u Novom zavetu znači više nego samo verovanje. Ona označava drugačiju vrstu mišljenja. Uzmimo primer iz Biblije. U Jevanđelju po Mateji, XVI.5-12:  “I polazeći učenici Njegovi na one strane zaboraviše uzeti hleba. A Isus reče im: Čuvajte se kvasca farisejskog i sadukejskog. A oni mišljahu u sebi govoreći: To je što nismo hleba uzeli. A Isus razumevši reče im: Šta mislite u sebi, maloverni, što hleba niste uzeli? Zar još ne razumete niti pamtite pet hlebova na pet hiljada, i koliko kotarica nakupiste? Ni sedam hlebova na četiri hiljade, i koliko kotarica nakupiste? Kako ne razumete da vam ne rekoh za hlebove da se čuvate kvasca farisejskog i sadukejskog? Tada razumeše da ne reče kvasca hlebnog da se čuvaju, nego nauke farisejske i sadukejske.”

U tom događaju je jasno da su učenici shvatili Isusove reči u njihovom čulnom značenju – to jest u skladu sa doslovnim smislom reči. Hrist im je rekao da je to znak da imaju malo vere. To nije pitanje verovanja. Ipak, oni imaju malo vere. Šta to znači? To znači da je vera nešto više od verovanja. U tom slučaju, vera znači razumevanje na drugačijem nivou od doslovnog razumevanja. Čulno razumevanje ne može da uspostavi kontakt sa smislom sadržanim u Hristovom učenju. On nije govorio o doslovnom kvascu, već o psihološkom kvascu. Hrist nije govorio na nivou čula, već psihološki. Njegove reči nemaju čulno, već psihološko značenje. Kvasac, o kome je reč, nema doslovno značenje kvasca, niti je hleb doslovno hleb, već označava lažljivost koja će zaraziti dobro. Sadukeji mogu da se uporede sa današnjim naučnicima. Oni ne veruju ni u kakav život nakon smrti. To je njihov kvasac laži. Fariseji mogu da se uporede sa ljudima koji važnost pridaju spoljašnjem utisku, koji, da tako kažemo, smatraju važnim da odu u Crkvu u nedelju, ’da ih vide ljudi’ (Matej VI.5). To je njihov kvasac. Oni su stigmatizovani kao licemeri – bez unutrašnjeg verovanja. Sada, Hrist povezuje nedostatak psihološkog razumevanja kod učenika i konstantnu nemogućnost da uvide na šta se mislilo sa slabošću vere. Drugim rečima, Hrist povezuje sposobnost psihološkog razumevanja sa posedovanjem vere; a doslovno razumevanje sa slabošću vere ili, na drugom mestu, sa slepilom, sa kompletnim nedostatkom vere i unutrašnjom smrću. Vera je neophodna da otvori deo uma, koji se ne otvara čulima

Pogledajmo još neke odeljke, koji se odnose na veru i viši smisao. Mnogi se verovali u Hrista kao vidljivog čudotvorca. Verovali su na osnovu onoga što su videli, na osnovu dokaza svojih čula. Međutim, u Jevrejima XI.1 vera se naziva osnovom za verovanje u ono što se ne vidi. „Vera je, pak, tvrdo čekanje onog čemu se nadamo i dokazivanje onog što ne vidimo.“ To nije samo uverenost u stvari koje se ne vide, već je osnova ili ravan, na kojoj se može doseći drugi svet odnosa ili vrednosti, svet iznad vidljivog sveta i njegov uzrok. Nepoznati autor Jerejima nastavlja:
Verom poznajemo da je svet rečju Božjom svršen, da je sve što vidimo iz ničeg postalo.“ (XI.3).

Autor nastavlja da opisuje kako su određene stvari učinjene na osnovu posedovanja vere. Sada, mada može biti istina da vera nigde u Bibliji nije jasno definisana, već samo njeni efekti, određene stvari su o njoj rečene – kao napred – da pokažu da je ona povezana sa unutrašnjom percepcijom skale. Ukoliko vera prouzrokuje da čovek u svom umu prepoznaje da jedan svet, nevidljiv čulima, leži iznad vidljivog sveta i predstavlja njegov uzrok, tada prepoznaje stvari na skali – to jest, u terminima viših i nižih nivoa. Kada je centurion u paraboli rekao da je i sam čovek pod vlašću, dok pod sobom ima vojnike i dodao da tako mora biti i sa Hristom, on je govorio u terminima skale. Pomenuo je da Hrist samo treba da izda naređenje i njegov bolesni sluga će ozdraviti. Hrist je uzviknuo da nikada ranije nije sreo nikoga ko je bolje razumeo šta znači vera. To se odnosi na kapetana koji je poslao Hristu glasnika da ga zamoli da izleći njegovog slugu: 

A Isus iđaše s njima. I kad već behu blizu kuće, posla centurion k Njemu prijatelje govoreći Mu: Gospode! Ne trudi se, jer nisam dostojan da uđeš pod moju strehu; Zato i ne držah sebe dostojnog da Ti dođem, nego samo reci reč, i ozdraviće sluga moj. Jer i ja sam čovek pod vlasti, i imam pod sobom vojnike, pa kažem jednom: Idi, i ide; i drugom: Dođi, i dođe; i sluzi svom: Učini to, i učini. A kad to ču Isus, začudi mu se, i okrenuvši se narodu koji iđaše za Njim reče: Kažem vam: ni u Izrailju tolike vere ne nađoh. I vrativši se poslani nađoše bolesnog slugu zdravog. (Luka VII.6-10).


Da se vratimo Jevrejima, autor nastavlja rečima: „… a bez vere nije moguće ugoditi Bogu.“ (XI.6). To jest, nije moguće bez osnove ili temelja vere, koja čoveku omogućava da razmišlja bez dokaza svojih čula i da shvati postojanje nevidljive skale i razume psihološko značenje. Doslovno značenje je jedna stvar, psihološko ili duhovno značenje je druga stvar, iako se koriste iste reči. Na primer, videli smo da reč ’kvasac’, spomenuta u prethodnom navedenom događaju, ukazuje na dva nivoa značenja. Učenici su je shvatili na nižem nivou i rečeno im je da je to usled toga što je njihova vera mala. Njihovo razmišljanje je bilo osetilno. Imali su teškoća da razmišljaju na nov način na drugačijem nivou. A njihovo psihološko mišljenje bilo je toliko slabo, upravo zato što se zasnivalo na čulima a ne na veri. Tako čula i vera opisuju dva načina mišljenja, ne suprotstavljena, ne antagonistička, već na drugačijim nivoima. Jer bez opažanja skale i nivoa, stvari koje to nisu čine se suprotstavljenima, a čovekov um se deli na ’ili … ili’, što vodi do beskrajnih konfuzija i mentalnih nesuglasica i bede. Autor nastavlja rečima: „…jer onaj koji hoće da dođe k Bogu, valja da veruje da ima Boga i da plaća onima koji Ga traže.“ (Luka XI.6). Očigledno je da ako skala stoji iza svih stvari, ako je red skala i ako dovesti u red znači postaviti na skali, tada mora postojati više i niže. Za sve mora postojati iznad i ispod. Čoveku koji ne može da prepozna skalu, vidljivu i nevidljivu, kao što je učinio centurion putem psihološkog razumevanja zahvaljujući svojoj velikoj veri, neće biti dostupno intuitivno saznanje koje samo vera otvara svakom umu koji je do tada bio uspavan u čulima i ograničenom svetu koji ona otkrivaju.  

Нема коментара:

Постави коментар